Izborna groznica i ekonomska realnost -Šta čeka privredu nakon 25. oktobra?

Dragi čitaoci,

Samo nas dva dana dele od nedelje, 25. oktobra 2026. godine, kada se u Srbiji održavaju vanredni parlamentarni izbori. Dok političke kampanje dostižu svoj vrhunac, iza kulisa predizbornih obećanja odvija se jedna sasvim drugačija borba ona za očuvanje stabilnosti i likvidnosti domaće privrede.

Kao preduzetnici i direktori firmi, navikli smo da balansiramo između zakonskih izmena i tržišnih potresa. Međutim, izborni ciklusi u kombinaciji sa trenutnim makroekonomskim kretanjima donose specifične izazove na koje moramo odmah reagovati.

Vreme predizbornog “darivanja” i pritisak na budžet

Ovogodišnji predizborni ciklus obeležila su rekordna državna davanja. Prema podacima relevantnih istraživanja, ukupan trošak jednokratnih isplata penzionerima, primaocima socijalne pomoći i svim punoletnim građanima dostigao je istorijskih 996 miliona evra. To je gotovo dvostruko više u odnosu na predizbornu pomoć iz 2022. godine.

Iako ova davanja kratkoročno podstiču potrošnju u sektoru usluga i maloprodaje, ona dugoročno nose ozbiljne fiskalne rizike:

  • Fiskalni stimulansi i inflacija: Ubrizgavanje ovolike količine likvidnosti na tržište stvara veštačku tražnju i vrši direktan pritisak na rast cena.
  • Rast troškova rada bez rasta produktivnosti: Povećanje minimalne zarada i plata u javnom sektoru nametnulo je preduzetnicima obavezu da podignu plate kako bi zadržali radnike. Problem je što taj rast troškova rada često ne prati realan rast produktivnosti u privatnom sektoru.

Pad privredne aktivnosti i investiciona opreznost

Uprkos zvaničnim projekcijama o blagom ubrzanju rasta na oko 3,1% do 3,2% (prvenstveno vođenom uslužnim sektorom i infrastrukturnim projektima), ekonomski analitičari upozoravaju da je iza nas godina umerene stagnacije i prilagođavanja.

Kroz koje kanale se to najviše odražava na vaš biznis?

  1. Politička neizvesnost i kočenje investicija: Strane i domaće privatne investicije beleže izvestan pad. Tokom predizbornog perioda, investitori tradicionalno “stiskaju kočnicu” i odlažu velike kapitalne projekte dok ne vide u kom pravcu će se kretati ekonomska politika nove Vlade.
  2. Kraj jeftine energije i pretnje sankcijama: Privreda se suočava sa stalnim rizicima rasta cena energenata i potencijalnim sekundarnim sankcijama za velike energetske sisteme (poput NIS-a), što direktno povećava operativne troškove proizvodnje i logistike.

Kako pripremiti firmu za postizborni period? (Saveti računovođe)

Izborna tišina počinje, ali biznis ne sme da stane. Evo šta možete uraditi u narednim nedeljama kako biste zaštitili svoje poslovanje:

  • Strogo upravljanje likvidnošću (Cash Flow): Očekujte potencijalno usporavanje naplate potraživanja u postizbornim mesecima, naročito ako direktno ili indirektno sarađujete sa javnim sektorom. Formirajte interne “fondove za crne dane”.
  • Revizija budžeta za troškove rada: Analizirajte odnos između rasta zarada u vašoj firmi i ostvarene produktivnosti. Razmislite o uvođenju bonusa zasnovanih na učinku umesto pukog linearnog povećanja fiksnih plata.
  • Oprez sa novim zaduživanjima: Zbog globalnih ekonomskih kretanja i domaćih fiskalnih pritisaka, troškovi finansiranja (kamate) ostaju visoki. Svako novo kreditno zaduženje mora biti opravdano jasnim povratom na investiciju.

Izbori dolaze i prolaze, ali zakoni ekonomije ostaju isti. Ključ uspeha u narednom periodu biće fleksibilnost i pravovremeno donošenje odluka zasnovanih na realnim brojkama, a ne na političkim projekcijama.

Do sledećeg čitanja,

Vaš računovođa

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *